Vatra je osnova opstanka čovjekove zajednice i prvi preduvjet industrijske civilizacije. Rabimo je u različitim djelatnostima, kako u industriji tako i u kućanstvu. Međutim, vatra može izvan ljudske kontrole prerasti u požar i izazvati neželjene posljedice kao i velike materijalne štete.

Za razliku od vatre u peći koja koristi čovjeku, požar je svako nekontrolirano sagorijevanje uslijed kojeg dolazi ili može doći do ozljeđivanja ljudi ili štete na materijalnim dobrima.

Postoji li netko na svijetu tko ne zna staru narodnu poslovicu „bolje spriječiti nego liječiti“, koja također u punoj mjeri vrijedi i za preventivnu zaštitu od požara. Bolje je učiniti sve potrebne radnje i postupke za zaštitu od požara, koliko nas god to koštalo, nego da njihovo nepoznavanje platimo deseterostrukom cijenom, a u najgorem slučaju ljudskim životom.

Zbog toga ćemo Vas pokušati uputiti u neke od preventivnih mjera protiv požara jer i sami znamo da ponekad i najbrži dolazak vatrogasaca nije dovoljan.
Navedimo prvo koji su to uzročnici požara (vjerujemo da su prisutni u svakom kućanstvu):

otvoreni plamen
iskra (električna, mehanička)
trenje, tlak, udar
elektricitet
kratki spoj
atmosfersko pražnjenje (grom)
kemijske reakcije i dr.

Spomenimo još i temperaturu samozapaljenja, kao jedan vrlo čest uzročnik požara. To je, dakle, ona najniža temperatura do koje treba neizravno zagrijati neku tvar (krutu, tekuću ili plinovitu), kako bi se zapalila.
Evo nekih primjera nastanka požara samozapaljenjem, a koji se često pojavljuju u našim domaćinstvima:

Slijedeća slika prikazuje način preventivnog djelovanja na prostor oko peći.

Kao što vidimo, požar može nastati na mnogo načina. Dakle da bi smo spriječili nastanak požara potrebno je maknuti sve lakozapaljive predmete (stare novine, kutije, drveni namještaj, zavjese i ostale konfekcijske proizvode, razne zapaljive tekućine, boje, lakove i sl.) od izvora topline kao što su peći, kamini, radijatori, dimnjaci te rasvjetna tijela, koliko nam to sam prostor dopušta.

U radionicama, tko ih ima, svi također skladištimo alat i sve druge potrebne materijale koji nam trebaju za obavljanje poslova. Za početak bi bilo poželjno razne boje, lakove, pregorjelo ulje, naftne derivate, piljevinu i sl.što je više moguće udaljiti od grijaćih tijela ali i od strojeva kojima se koristimo iz razloga što strojevi također proizvode toplinu dok rade, a neki pri radu jako iskre, te takva iskra upadanjem u neke od gore navedenih materijala lako izazovu požar pa čak i eksploziju (brusilice, flekserice, aparati za varenje, tokarilice i mnogi drugi).

Također, poželjno je u takvim objektima imati aparat za gašenje bilo kojeg sadržaja (voda, CO2, prah, pjena) jer svaki požar u početnoj fazi može biti ugašen nekim od tih aparata. Valja napomenuti da požare zapaljivih tekućina, npr. benzin, naftu i ulja nije dobro gasiti vodom jer ćemo postići suprotan učinak, dakle proširiti ga iz razloga što zbog svojih kemijskih sastojaka i same gustoće, zapaljiva tekućina se diže iznad vode i dalje gori, a dodavanjem vode takva zapaljena smjesa se sve više širi. Za takve požare najučinkovitiji su aparati s prahom i CO2, jer oni vatri oduzimaju kisik zbog čega se ona gasi.

MJERE ZAŠTITE U POLJOPRIVREDI

Budući da su na našem području uveliko zastupljene poljoprivredne djelatnosti, recimo nešto i o prevenciji u poljoprivredi.

Suvremena obrada zemlje zahtjeva složenu i mnogobrojnu mehanizaciju koja radom može izazvati požar, a gorivo i mazivo koje upotrebljavaju predstavljaju mogućnost gorenja i nastanak požara, ali također i kemijski proizvodi koje upotrebljavamo (umjetna gnojiva, zaštitna sredstva...).

Preventiva prije sjetve treba početi rasporedom parcela zasijanih kulturom, tako da one sazrijevaju u različito vrijeme.

Preventiva prije žetve te vršidbe obuhvaća provjeru ispravnosti strojeva i uređaja koji sudjeluju u tim aktivnostima te otklanjanje neispravnosti. Vozila moraju biti opremljena aparatom za gašenje. Opasnost prijeti i od iskrenja iz ispušne cijevi zbog čega se na njih postavljaju uređaji za hvatanje iskre (tzv. Iskrolovci) koji spriječavaju da iskra zapali žitarice oko stroja.

Ozbiljnije opasnosti mogu doći i kod nepravilnog skladištenja žitarica (s naglaskom na silose) jer može doći do samozapaljenja. Umjetna gnojiva sklona su raspadanju, a gorenjem (naročito ako su na bazi amonij nitrata-NPK) izdvajaju velike količine otrovnih produkata, stoga ih je potrebno skladištiti u prostorijama sa dobrom ventilacijom.

Na žalost, i improvizirane pušnice za meso u potkrovljima, koje su često natrpane raznim upaljivim materijalima, predstavljaju opasnost za požare krovišta, ali svi volimo dimljene kobase i stoga vjerujem da ovaj dio teksta neće zamjetno utjecati na nikoga od vas.

I na kraju, nadamo se da će Vas nekoliko gore navedenih informacija potaknuti na neke aktivnosti sa ciljem spriječavanja nastanka požara jer, kao što su nam dosađivali naši stari, bolje spriječiti nego liječiti.